=> 0
Europsko građansko procesno pravo - Jasnica Garašić

Europsko građansko procesno pravo - Jasnica Garašić

255,00 kn

autor:  D. Babić, E. Čulinović-Herc, T. Ćapeta,F. Eichel, J. Garašić, I. Goranić, N. Grković, W. Hau, M. Kengyel, E. Kunštek, V. Lazić,D. Martiny, C. Meller-Hannich, V. Rijavec, M. Stürner, M. Župan
broj stranica: 332
godina izdanja: 2013. 
vrsta uveza: meki uvez
dimenzije knjige širina i visina:
jezik: hrvatski



I. Uvod u europsko građansko procesno pravo 
Jasnica Garašić

1. Uvod

2. Aktualni razvoj na pojedinim područjima europskog građanskog procesnog prava           
2.1 .Sudska nadležnost, priznanje i ovrha odluka u Europskoj uniji    
2.1.1 .Građanske i trgovačke pravne stvari općenito    
2.1.2 .Bračne pravne stvari i pravne stvari roditeljske odgovornosti      
2.1.3 .Pravne stvari uzdržavanja
2.1.4 .Pravne stvari vezane za nasljeđivanje
2.2 .Suradnja u europskom pravosudnom prostoru
2.2.1 .Suradnja u dostavi pismena
2.2.2 .Suradnja u izvođenju dokaza
2.2.3 .Pomoć u troškovima postupka
2.2.4 .Europska pravosudna mreža u građanskim i trgovačkim stvarima
2.3 .Unificirani europski građanski postupci
2.3.1 .Europski ovršni naslov za nesporne tražbine
2.3.2 .Europski platni nalog
2.3.3 .Europski postupak za tražbine male vrijednosti
2.4 .Europska kolektivna pravna zaštita
2.5 .Alternativno rješavanje sporova u Europskoj uniji
2.6 .Europsko insolvencijsko pravo
2.7 .Europsko ovršno pravo

3 .Zaključne riječi

II. Sudski sustav Europske unije i njegov utjecaj na procesna prava država članica 
Tamara Ćapeta

1. Uvodna riječ

2 .Nacionalni sudovi u sudskom sustavu EU
2.1 .Nadležnosti Suda EU
2.1.1. Sudski nadzor nad pravom EU
2.1.2 .Nadzor nad državama članicama
2.1.3 .Tumačenje prava EU
2.2 .Nacionalni sudovi u pravu EU
2.2.1. Izravni učinak i nadređenost – Simmenthal mandat
2.2.2. Interpretativni učinak

3. Utjecaj prava EU na procesno pravo koje primjenjuju sudovi
3.1. Načelo ekvivalentnosti
3.2. Načelo djelotvornosti

4. Zaključak

III. Noviji razvoj u pravilima o međunarodnoj nadležnosti za donošenje odluka prema Uredbi Brisel I
Florian Eichel

1. Uvod

2. Područje primjene pravila Uredbe Brisel I o međunarodnoj nadležnosti za sudske odluke

3. Nadležnost u odnosu na tuženike sa sjedištem u Europskoj uniji
3.1. Opća nadležnost suda (čl. 2. Uredbe Brisel I)
3.2. Isključiva nadležnost suda
3.2.1. Članak 22. Uredbe Brisel I
3.2.2. Članak 16. Uredbe Brisel I
3.3. Posebna nadležnost sudova
3.3.1. Nadležnost suda za ugovore (čl. 5. toč. 1.Uredbe Brisel I)
3.3.2. Nadležnost suda za delikte (čl. 5. toč. 3. Uredbe Brisel I)
3.3.3. Reforma članka 5. Uredbe Brisel I
3.3.4. Članak 6. Uredbe Brisel I (nadležni sud za slučaj suparničarstva i dr.)
3.4. Privatno-autonomno zasnivanje nadležnosti
3.4.1. Upuštanje u spor bez isticanja prigovora nenadležnosti
3.4.2. Sporazumi o nadležnosti
3.4.2.1. Valjanost sporazuma o nadležnosti
3.4.2.2. Provedba sporazuma o nadležnosti

4. Odnos prema trećim državama

5. Zaključak

IV. Sporazumi o nadležnosti i mjestu ispunjenja obveze u europskom građanskom procesnom pravu 
Michael Stürner

1. Sustav nadležnosti Uredbe o sudskoj nadležnosti, priznanju i ovrsi odluka u građanskim i trgovačkim stvarima
1.1. Opća, posebne i isključive nadležnosti
1.2. Stranačka autonomija u europskom građanskom procesnom pravu

2. Sporazumi o nadležnosti (čl. 23. Uredbe Brisel I)
2.1. Pravna priroda i primjenjivo pravo
2.2. Pretpostavke za valjani sporazum o nadležnosti
2.2.1. Opće pretpostavke za primjenu čl. 23. st. 1. reč. 1. Uredbe Brisel I
2.2.1.1. Primjenjivost Uredbe Brisel I
2.2.1.2. Prebivalište jedne stranke u državi članici
2.2.1.3 .Sporazum o nadležnosti u državi članici
2.2.1.4. Prekogranični element
2.2.2. Materijalna valjanost sporazuma o nadležnosti
2.2.2.1. Postojanje suglasnosti stranaka
2.2.2.2. Dostatna određenost
2.2.2.3. Ograničenja iz čl. 23. st. 5. Uredbe Brisel I
2.2.3. Zahtjevi glede forme (čl. 23. st. 1. reč. 3. i st. 2.Uredbe Brisel I)
2.2.3.1. Pisana ili “polupisana” (sl. a.), odnosno elektronička forma (st. 2.)
2.2.3.2. Navade koje su ustaljene među strankama (sl. b.)
2.2.3.3. Trgovački običaj (sl. c.)
2.2.4. Posljedica: u slučaju sumnje isključiva nadležnost (čl. 23. st. 1. reč. 2. Uredbe Brisel I)
2.3. Posebni problemi
2.3.1. Sudska kontrola sadržaja klauzule o sudskoj nadležnosti?
2.3.2. Sporazumi o nadležnosti u slučaju insolvencije
2.3.3. Procesna provedba sporazuma o nadležnosti
2.4. Nadležnost na temelju upuštanja u postupak bez isticanja prigovora nenadležnosti (čl. 24. Uredbe Brisel I)
2.4.1. Svrha norme
2.4.2. Sadržaj

3. Sporazumi o mjestu ispunjenja obveze (čl. 5. toč. 1. Uredbe Brisel I)
3.1. Različita činjenična stanja čl. 5. toč. 1. Uredbe Brisel I
3.1.1. Stvarna blizina suda u mjestu ispunjenja obveze
3.1.2. Sistematika čl. 5. toč. 1. Uredbe Brisel I
3.1.2.1. Ugovor o kupoprodaji robe i ugovor o pružanju usluga (sl. b.)
3.1.2.2. Ostale vrste ugovora (sl. a.)
3.1.3. Određivanje mjesta ispunjenja obveza: problemi
3.1.3.1. Mjesto ispunjenja obveze kod kupoprodaje uz prijevoz
3.1.3.2. Mjesto ispunjenja obveza kod ugovora o prekograničnim uslugama
3.2. Sporazum o mjestu ispunjenja obveze
3.2.1. Načelo autonomije stranaka
3.2.2. Pretpostavke
3.2.3. Posljedice
3.3. Nedopustivost apstraktnog sporazuma o mjestu ispunjenja obveze

4. Reforma
4.1. Izmjene u području međunarodne nadležnosti
4.2. Sporazumi o nadležnosti
4.2.1. Prorogacija kod isključive nadležnosti za pravne stvari vezane za najam i zakup
4.2.2. Sporazumi o nadležnosti kod stvari koje se odnose isključivo na treće države
4.2.3. Pravo mjerodavno za materijalnu valjanost sporazuma
4.2.4. Prednost nadležnosti prorogiranog suda
4.3. Upuštanje u postupak bez isticanja prigovora nenadležnosti
4.4. Sporazumi o mjestu ispunjenja obveza

5. Zaključak

V. Revizija pravila o litispendenciji u Uredbi Brisel I 
Vesna Lazić

1. Uvod

2. Izmjene lis pendens-pravila namijenjenih povećanju učinkovitosti prorogacijskih klauzula
2.1. Prvenstvo ugovorenog suda u odlučivanju o nadležnosti (čl. 29. st. 1. i čl. 31. st. 2.–4. Uredbe Brisel I 1215)
2.1.1. Lis pendens-pravilo u čl. 29. Uredbe Brisel I 1215
2.1.2. Izuzetak od općeg pravila o “prvenstvu” odlučivanja sadržanom u članku 31. st. 2.–4. Uredbe Brisel I 1215
2.2. Ostale promjene koje utječu na pravilo o litispendenciji (čl. 25. Uredbe Brisel I 1215)

3. Ostale izmjene koje se odnose na pravilo o litispendenciji kako bi se spriječili paralelni postupci i donošenje proturječnih odluka
3.1. Kada se parnica smatra pokrenutom
3.2. Lis pendens-pravilo u pogledu parnica koje teku u trećim državama

4. Arbitraža i Uredba Brisel I 1215
4.1. Prijedlozi Komisije
4.2. Izmjene kojima se pojašnjava odnos između arbitraže i Uredbe Brisel I 1215

5. Zaključak

VI. Privremene mjere u Uredbi Brisel I 
Eduard Kunštek

1. Prethodne napomene

2. Ekstrateritorijalni učinci odluka o privremenim mjerama – općenito

3. Uredba Brisel I – nadležnost za određivanje privremenih mjera i njihovi učinci u drugim državama članica

4. Uredba Brisel I 1215

VII. Vremenske granice primjene uredaba 44/2001 i 1215/2012 u Hrvatskoj 
Davor Babić

1. Uvod

2. Stupanje na snagu uredaba 44/2001 i 1215/2012 u Hrvatskoj

3. Vremenske granice primjene uredaba u Hrvatskoj i u odnosu na Hrvatsku
3.1. Razdoblje od 2. srpnja 2013. do 9. siječnja 2015.– primjena Uredbe 44/2001
3.1.1. Općenito o vremenskim granicama primjene Uredbe 44/2001
3.1.2. Tumačenje čl. 66. Uredbe 44/2001 u postupcima u Hrvatskoj i u odnosu na Hrvatsku
3.1.3. Posebna pitanja
3.2. Razdoblje od 14. siječnja 2015. – primjena Uredbe 1215/2012

4. Zaključak

VIII. Međunarodna nadležnost u obiteljskopravnim stvarima – presjek pravne stečevine Europske unije 
Mirela Župan

1. O pojmu “međunarodne nadležnosti” u obiteljskim stvarima

2. Nadležnost u stvarima uzdržavanja

3. Nadležnost u bračnim predmetima – Uredba Brisel II bis

4. Nadležnost u predmetima o roditeljskoj skrbi – Uredba Brisel II bis

5. Prijedlozi novih uredaba

6. Problemi i stranputice u dosadašnjoj sudskoj praksi – europska iskustva i hrvatska realnost

7. Zaključak

IX. Neograničeno priznanje i ovrha stranih sudskih građanskopravnih odluka prema europskim uredbama? 
Dieter Martiny

1. Razvoj europskih rješenja

2. Potrebna zaštita stranaka

3. Sustav priznanja i ovrhe
3.1. Sustav Uredbe Brisel I
3.1.1. Sustav egzekvature
3.1.2. Odnos prema materijalnom pravu
3.2. Priznanje bez postupka egzekvature

4. Olakšanje priznanja i ovrhe
4.1. Novi zaštitni mehanizmi
4.1.1. Prebacivanje zaštite u prvu državu
4.1.2. Pridržavanje minimalnih standarda
4.1.2.1. Jamstva kod europskoga ovršnog naslova, postupka za sporove male vrijednosti i postupka europskoga platnog naloga
4.1.2.2. Pravne stvari uzdržavanja
4.2. Potpuno ukidanje egzekvature?
4.3. Razgradnja prepreka za priznanje
4.3.1. Javni poredak (ordre public)
4.3.2. Pravo na saslušanje i naknadno ispitivanje dostave
4.3.3. Nespojivost s drugim odlukama
4.3.4. Međunarodna nadležnost suda prve države

5. Primjerena odluka o pitanju priznanja i ovrhe
5.1. Opasnost od raspršivanja
5.2. Standardi u skladu s ljudskim pravima i pravičan postupak

6. “Obrnuta” zaštita dužnika prema revidiranoj Uredbi Brisel I

7. Zaključak

X. Ubrzana ovršna naplata novčanih tražbina u svjetlu revizije Uredbe Brisel I
Vesna Rijavec

1. Uvod

2. Ukidanje egzekvature

3. Utjecaj revizije UB I na značenje dosadašnje unifikacije kod skraćenih postupaka

4. Zaštita dužnika kod europskog ovršnog naslova

5. Institut pridržaja javnog poretka

6. Općenito o potvrdi ovršnosti u državi porijekla u europskom građanskom procesnom pravu

7. Priroda i karakteristike postupka potvrđivanja

8. Pravni lijekovi protiv potvrde

9. Europski postupak za izdavanje platnog naloga

10. Nacionalni platni nalog u Republici Sloveniji

11. Prilagođavanje propisa u nacionalnim pravima

12. Zaključci

XI. Europski postupak za tražbine male vrijednosti 
Wolfgang Hau

1. Osnove Uredbe o postupku za tražbine male vrijednosti
1.1. Svrha norme
1.2. Povijest nastanka
1.3. Osnova za nadležnost
1.4. Tumačenje

2. Područje primjene
2.1. Stvarno područje primjene
2.2. Osobno područje primjene
2.3. Prostorno područje primjene
2.4. Vremensko područje primjene

3. Tijek postupka
3.1. Pokretanje postupka
3.2. Kontradiktorni postupak
3.3. Odluka, pravni lijekovi i ovrha

4. Odnos prema ostalim sekundarnim pravnim aktima
4.1. Uredba Brisel I
4.2. Uredba o uvođenju europskoga ovršnog naslova za nesporne tražbine
4.3. Uredba o uvođenju postupka za europski platni nalog
4.4. Uredba o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznanju i ovrsi odluka te suradnji u stvarima uzdržavanja

5. Odnos prema nacionalnom procesnom pravu

6. Značaj u praksi

7. Pravnopolitička ocjena

Prilog: Literatura uz Uredbu o postupku za tražbine male vrijednosti na njemačkom i engleskom jeziku

XII. Kolektivna pravna zaštita u Europi i europska kolektivna pravna zaštita 
Caroline Meller-Hannich

1. Mehanizmi u pojedinim državama
1.1. Tužbe radi naknade štete
1.1.1. Funkcija i cilj
1.1.2. Usporedba prava
1.1.3. Učinkovitost
1.2. Tužbe na propuštanje
1.3. Tužbe radi oduzimanja protupravne dobiti

2. Europska kolektivna pravna zaštita
2.1. Razvoj u proteklih 15 godina
2.2. Noviji razvoj
2.3. Najnoviji razvoj

3. Perspektive i završna riječ

XIII. Poboljšanje efikasnosti prekogranične ovrhe u Europskoj uniji 
Miklós Kengyel

1. Uvod

2. Kratki opis istraživačkog projekta

3. Rezultati istraživanja
3.1. Sustav organizacije ovrhe
3.2. Mjere osiguranja
3.3. Zapljena bankovnih računa
3.4. Otkrivanje dužnikove imovine

XIV. Stečajne i parnične implikacije financijskog skandala Madoff na primjeru MAXAM fonda i Thema SICAV fonda 
Edita Čulinović-Herc, Nikolina Grković

1. Uvod

2. Osnovna obilježja ulaganja u investicijske fondove

3. Izbijanje skandala i utjecaj postupaka pred sudovima SAD-a na ulagatelje iz EU
3.1. Madoffov modus operandi i širenje u Europu
3.2. Nemogućnost sudjelovanja EU ulagatelja u kompenzacijskoj shemi SIPA
3.3. Koneksni postupci pobijanja radnji stečajnog dužnika
3.4. Sudovi SAD-a kao forum non conveniens

4. Odjeci pred parničnim sudovima država članica EU
4.1. Presuda o spajanju postupaka pred irskim sudom
4.2. Postupak pred talijanskim sudom

5. Zaključak

XV. Stručno usavršavanje u pravosuđu – standardi i preporuke Europske unije i međunarodnih organizacija 
Ivana Goranić

1. Uvod

2. Važnost pravosuđa za građane

3. Nacionalne institucije za stručno usavršavanje u “starim” i “novim” demokracijama

4. Ujedinjeni narodi

5. Vijeće Europe

6. Europska unija

7. Zaključak

Kratice